Kako Pentagonov projekat krvi u prahu mijenja medicinu na bojnom polju

NAUKA Forbes BiH 30. jun 2026. 10:56
featured image

30. jun 2026. 10:56

Pentagonova istraživačka agencija DARPA razvila je revolucionarnu zamjenu za krv u obliku praha, otvarajući vrata novoj eri vojne medicine. Zvaničnici trenutno ubrzano traže strateške partnere kako bi tehnologiju izveli iz laboratorije na prvu liniju fronta. Cilj je jasan: savladati regulatorne i proizvodne prepreke kako bi ovaj proizvod postao ključni alat na bojnom polju do 2029. godine.

Pitanje logistike i zaliha krvi postaje kritična tačka u trenucima kada Pentagon radikalno mijenja strategiju za buduće sukobe globalnih razmjera. Tokom protekle dvije decenije i rata protiv terorizma, američke trupe su se oslanjale na apsolutnu zračnu nadmoć. Ranjeni vojnici evakuisani su brzo, unutar takozvanog “zlatnog sata”, do opremljenih hirurških centara.

Savremeni sukobi, poput dugotrajnog rata iscrpljivanja u Ukrajini, pokazuju potpuno drugačiju stvarnost. Helikopteri su pod stalnom prijetnjom, a jurišni dronovi onemogućavaju rad spasiocima. Potencijalni sukob na udaljenim pacifičkim ostrvima, bez ikakve postojeće medicinske infrastrukture, primorao je vojne lidere da pristup svježoj krvi postave kao hitan prioritet.

Tehnologija koja eliminira logističke zastoje

Rješenje za ove ekstremne uslove moglo bi ležati upravo u suhoj kompresiji. Projekat agencije DARPA, vođen pod akronimom FSHARP, ima za cilj da vojnicima obezbijedi stabilnu zamjenu za krv koja se može transportovati bez frižidera i brzo pripremiti u zoni sukoba.

A Naval Corpsman and a US Marine medic train on a simulated wounded soldier during a Military Operation On Urban Terrain (MOUT) as part of the Rim of the Pacific (RIMPAC) military exercises held at Bellows Air Force Station in Waimanalo, Hawaii, U.S., June 27, 2026. REUTERS/Marco Garcia

“Imali smo uspjeha u petrijevim posudama. Sada smo postigli uspjeh i na životinjama”, izjavio je poručnik komandor Robert Murray, ljekar Ratne mornarice koji vodi program za DARPA-u, opisujući rad kao “zaista revolucionarnu tehnologiju”.

Brzina reakcije je ključna za preživljavanje teških trauma. Na terenu, gdje klasične zalihe nisu dostupne, ova inovacija mijenja pravila igre. Prah se skladišti u izdržljivim, dvokomornim kesama koje odvajaju suvu materiju od sterilne vode sve do trenutka primjene.

“Pacijentima koji krvare potrebne su velike količine krvi u roku od nekoliko minuta od ranjavanja”, objašnjava Murray.

Vojnici ove kese mogu jednostavno ubaciti u borbene ruksake bez straha od oštećenja. Kada je potrebno, jačim pritiskom se probija unutrašnja pregrada, prah i voda se pomiješaju, i otopina je spremna za pacijenta. DARPA naglašava da je ovakva puna krv daleko efikasnija od naknadnog kombinovanja plazme, crvenih i bijelih krvnih zrnaca, što je proces koji oduzima previše dragocjenog vremena na terenu.

Izbjegavanje komercijalnih zamki i ekonomski izazovi

Hitnost projekta opravdavaju i crne statističke procjene. U slučaju sukoba visokog intenziteta na Pacifiku, procjenjuje se da bi broj poginulih i ranjenih vojnika mogao dostići 1.000 dnevno. Mnogi bi zadobili povrede koje je moguće sanirati, ali bi četvrtina njih mogla izgubiti život zbog nepripremljenog zdravstvenog sistema.

Zbog toga je naredni korak za DARPA-u ubrzano predstavljanje ove tehnologije pred Upravom za hranu i lijekove (FDA). Ipak, prije masovnih testiranja na ljudima, agencija mora riješiti kompleksnu ekonomsku jednačinu kako projekat ne bi propao na tržištu.

A US Marine works with a member of the Mexican Naval Infantry Corps during a live fire exercise as part of the Rim of the Pacific (RIMPAC) military exercises held at the Marine Corps Base Hawaii (MCBH) in Kaneohe, Hawaii, U.S., June 27, 2026. REUTERS/Marco Garcia

“Pokrećemo ovaj voz i tjeramo ga do pune brzine. Trenutno smo u procesu osiguravanja da možemo ubrzati taj voz i da se ništa loše ne dogodi na samom kraju”, slikovito opisuje Murray, upoređujući situaciju s razvojem “stealth” aviona za koje država na kraju nema novca da ih izgradi.

Trenutno na sintetičkoj krvi nema velike zarade. Bolnice se globalno bore s finansijskom održivošću zaliha krvi jer se ti troškovi refundiraju po izuzetno niskim stopama, što cijeli proces čini neprofitabilnim.

“Moramo se pobrinuti da su prave naučne investicije tu, kako bi neophodni komercijalni akteri mogli uložiti svoj novac”, naglašava Murray. “Nalazimo se na svojevrsnom vrhuncu gdje se pitamo ‘šta ćemo uraditi sa ovom tehnologijom i šta je potrebno da je prevedemo preko ciljne linije’”, kazao je za Business Insider.

Dok se čeka komercijalizacija, vojne jedinice se oslanjaju na hitne transfuzije “s čovjeka na čovjeka” na samom terenu. Iako korisna, ova metoda je samo privremeno rješenje za koje Murray zaključuje: “Nadajmo se da u tom trenutku nećete imati više od jedne žrtve”.